Olovo je mekan, slab, savitljiv siv metal bez sjaja, koji se zamrlja na vlanom vazduhu, ali je stabilan u kiselini i vodi. Otapa se u HNO3. Koristi se u baterijama, kablovima, staklu, pri lemljenju, zatiivanju od zraenja, itd. Jo uvijek ga se malo koristi u bojama i gorivima, ali je njegova upotreba na tom podruju uglavnom prestala. Pb C2H5 kompleksi.
Kovljiv je, lako se izvalja u vrlo tanke folije i ispresuje ekstradira u obliku cevi; taka topljenja mu je niska, ,5C; iz rastopljenog olova hlape i daleko ispod vrelita C znatne koliine otrovnih olovnih para.
Olovo se brzo otapa samo u nitratnoj i octenoj kiselini koje daju topljive soli , fosfatna, hloridna i sulfatna kiselina stvaraju na povrini olova tanak netopljiv sloj, koji ga titi od daljnjeg nagrizanja.
Olovo je otporno i prema hloru, fluoridnoj kiselini, vodovodnoj vodi, vlanom vazduhu, sumpor-dioksidu, sumporovodoniku i legurama sulfata; neke organske kiseline, alkalne baza, cement i destilisana ili mekana voda polako ga nagrizaju. U Zemljinoj kori element olovo je ree nego nikl ili volfram, ali se metalno olovo upotrebljavalo ve P.
Vrlo esto se pojavljuje u rudama zajedno s cinkom. Najvanija je ruda olovni, galenit, PbS. Radi dobijanja olova ruda se pri da pree u oksid koji se onda redukuje ugljenom. Sirovo se olovo rafinira oksidativnim kaljenjem ili kaljenjem sa natrijum-hidroksidom uz dodatak alitre. Iza gvoe i cinka, olovo je najjeftiniji tehniki metal. Od njega se prave akumulatori, platovi i kablovi, elektrini osigurai, zatitni oklopi protiv rendgenskih zraka, hemijski ureaji, crpke, ureaji otporni protiv sumporne kiseline, alauna, korozivnih plinova i sl.
Od olova se prave ili se njime postavljaju takoe posude za skladitenje i prenos korozivnih hemikalija i plinova. Olovne folije i tube slue za ambalau, olovne cevi za vodovodne instalacije. Od olova se liju i kipovi. Kao primarne sirovine u glavnom se koriste sulfidne rude koje sadre galenit. Kao sekundarne sirovine koriste se istroeni olovni akumulatori i razliiti industrijski otpaci kao to su otpaci valjanog olova od kojeg su bile graene hemijske aparature te otpaci olovnih legura.
Olovo se iz ruda uglavnom dobiva delominim ili potpunim arenjem galenita sa vazduhom, zatim redukcijom dobivene oksidne mase i konano rafinacijom sirovog olova. Navedene primese se uklanjaju pirometalurkim ili elektrolitskim Bettsovim postupkom. Prvi nain upotrebljava se ee jer se njime pojedine primese mogu odvojiti selektivno i dobiva se ee olovo.
Tim se postupkom najpre uklanja bakar, nemetali i primjese gvoa, a zatim arsen, antirnon i kositar, a na kraju plemeniti metali srebro i zlato , cink i bizmut. U elektrolitikoj rafinaciji kao anode koriste se ploe lijenog sirovog olova, a kao katode ploe istog olova.
Elektrolit je otopina olovnog- II -heksafluorosilikata PbSiF6 stopljenog u heksafluorosilikatnoj kiselini. Na katodi se izluuje isto olovo, a uz anodu se stvara anodni mulj koji sadri metale plemenitije od olova srebro, zlato, antirnon, bizmut koji se odreenim postupcima izoluju iz mulja.
Svojstva i upotreba olova: Vrlo je mekan pa se moe deformisati rukama i rezati noem. Zbog male tvrdoe i velike rastegljivosti lako se savija, valja u limove i izvlai u ice. Ima veliku gustinu i nisku temperaturu topljenja. U odnosu na druge metale relativno je lo provodnik elektrine struje i toplote. Otopljeno se olovo na vazduhu najpre pokriva sivim oksidnim slojem "olovni pepeo" koji daljim zagrevanjem prelazi u utu olovnu gleu PbO , a zatim u crveni minij Pb3O4.
U destilovanoj vodi i u vodi bez kiseonika olovo se ne otapa. Ako je u vodi prisutan kiseonik, kao u prirodnim vodama, olovo se otapa zbog elektrohemijskih procesa korozija olova. Ako voda sadri hidrogen-karbonate i sulfate, to je redovna pojava u prirodnim vodama, na povrini olova nastaje sloj teko topljivog baznog olovnog karbonata i sulfata koji je vrsto vezan na povrinu i titi olovo od daljnje korozije.
Zbog toga se olovo upotrebljavalo za izradu vodovodnih cevi jo za rimskog doba. Danas se u tu svrhu ne koristi osim u sluaju odvodnih vodoinstalacija. Stoga se u hemijskog industriji upotrebljava za prevlaenje reakcijskih posuda ili za izradu itavih delova aparatura, za oblaganje komora u proizvodnji sumporne kiseline i spremnika za nagrizajue hemijske supstance.
Download Download PDF. Translate PDF. Velev i sar. Oni su poznati i kao esencijalni elementi u tragovima. Na jednom od najstarijih medicinskih zapisa zapadne civilizacije Eberso- vom papirusu Hipokrat Iz istorije je poznato i lekovito i otrovno delovanje arsenovih jedinjenja. Arsenik, t. Najnovija ispitivanja pokazuju da je tlo u okolici Velesa najzaga enije tlo na Balkanu. Tako je na primer u toku U Kod svinja visok nivo kalcijuma u hrani dovodi do deficita cinka.
Trovanje svinja olovom je retka pojava, a razlog je i uro ena ot- pornost. Telad ponekad imaju proliv. Perakutan i akutan traje dana. Uz to se javlja vodenast iz- met s krpicama crevne sluznice i krvi. Metalkaptaza se primenjuje oralno, a helira i olovo iz mekih tkiva. Antidot za kadmi- jum je kalcijumov versenat i d-penicilamin. Primenjuju se i infuzije elektrolita i parenteralno aplikuju vitamini B kompleksa i vitamin C.
Sistemski antidot je natrijum-tiosulfat. U humanoj medicini dobri re- zultati su postignuti D-penicilaminom koji se daje peroralno Watson i sar. Ma- sovno akutno alimentarno truenje na kravi so teski metali. Mac Vet Rev ; 19 : Higi- enska procena na upotreblivosta na mesoto, na organite i na mlekoto od goveda otrueni so teski metali. Mac Vet Rev ; 20 : Clinical and diagnostic veterinary toxicology.
II izd. Dubuque ; Burrows GE. Lead poisoning in the horse. Equine Practice ; 4: Contamination of vegetation by tetraethyl lead.
Science ; Clarke EGC. Lead poisoning in small animals. Small Anim Pract ; Otravjane s tezki metali pri kone i ovce, otglezdani v rayona na s. Dolni Voden, Plovdivska oblast. Sbornik Naucni trudove. SSA, S, ; Veterinary medical toxicology.
Sofia, Acute lead poisoning with eosinophilic menin- goencephalitis in calves on farm receiving land application of sewage sludge. Need an account? Click here to sign up. Download Free DOC. Download Free PDF. Satovi Prijedor. A short summary of this paper. Svakodnevno se unose hranom.
Pojedini otrovi se nakupljaju u nekim djelovima tijela. Alimentarne toksiinfekcije Sve alimentarne toksiinfekcije dijele se na: 1. Smrtnost se gotovo ne javlja. Alimentarne toksifikacije koje izazivaju uvjetno patogene bakterije Ovu vrstu trovanja uzrokuju uvjetno patogene bakterije kao Escherichia coli, Proteus i dr. Djeca su posebno osjetljiva na ovu komplikaciju. Botulinum jedne od najotpornijih na toplinu. Iz spora, pod povoljnim temperaturnim uvjetima i anaerobnim uvjetima razvijaju se vegetativni oblici.
0コメント